KNJIGE

 Edicija Posebna izdanja Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru

Zatvorena vrata budućnosti: rano napuštanje srednjoškolskog obrazovanja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.


posebna izdanja

Vladimir Strugar (2011.), Zatvorena vrata budućnosti: rano napuštanje srednjoškolskog obrazovanja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; Bjelovar: Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad. Knjiga 1. Str. 95

Recenzent: akademik Leo Budin

Glavni i odgovorni urednik: Slobodan Kaštela

Summary. Literatura. Kazalo imena. Kazalo pojmova.

 

Autor u knjizi objašnjava pojam rano napuštanje srednje škole, pojavu koju mnogi autori u svijetu nazivaju „tiha epidemija“. Objašnjava posljedice ranog napuštanja srednje škole za učenike i društvo, a na temelju trogodišnjeg praćenja stanja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, utvrđuje uzroke ranog napuštanja srednje škole (koji potječu iz obiteljskog, školskog i društvenog okruženja) te predlaže mjere koje bi trebalo poduzeti društvo i škola.

 

Dostupno: Digitalna zbirka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti  http://dizbi.hazu.hr/object/26529

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu http://www.nsk.hr/

Povijest Grubišnog Polja: srednjovjekovno trgovište – vojna općina – slobodni grad


posebna izdanja

Željko Karaula (2019.), Povijest Grubišnog Polja: srednjovjekovno trgovište – vojna općina – slobodni grad. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; Bjelovar: Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad.

Knjiga 9. Str. 376

Recenzenti: akademik Nikša Stančić, dr. sc. Vjenceslav Herout

Glavni i odgovorni urednik: Slobodan Kaštela

Riječ gradonačelnika. Predgovor. I. Grubišnopoljsko područje do dodjeljivanja sajamske povelje vojnoj općini Grubišno Polje (1786.). II. Vojna općina Grubišno Polje u razdoblju 1786. – 1872. godine. III. Grubišno Polje nakon sjedinjenja s Civilnom Hrvatskom do kraja prvoga svjetskog rata. IV. Grubišnopoljski kraj u novoj jugoslavenskoj državi 1918.–1941. V.

Grubišno Polje i grubišnopoljski kraj u Drugom svjetskom ratu 1941.–1945. VI. Grubišno Polje u Socijalističkoj Jugoslaviji 1945.–1991. VII. Raspad Jugoslavije, Domovinski rat i stvaranje Republike Hrvatske: politika – vojne operacije – društvo 1990.–2010. Sažetak. Summary. Izvori i literatura. Kratice. Kazalo imena. O autoru.

O Grubišnom Polju nema opsežnijeg sustavnog historiografskog djela na hrvatskom jeziku, pa čak u većem broju ne postoje ni znanstveni radovi o pojedinim aspektima njegova povijesnog razvoja. Ova knjiga stoga je pokušaj da se čitatelju pruži sintetički pregled povijesti Grubišnog Polja, u mjeri u kojoj je to moguće, pomoću prikaza glavnih političkih, gospodarskih i društvenih procesa na tom području.

Knjiga je strukturirana u sedam poglavlja. U prvom poglavlju razmatra se grubišnopoljski kraj od antike do 18. stoljeća, kad se grubišnopoljska varoš silom povijesnih prilika našla u austrijskom vojnokrajiškom sustavu. Tu se razmatra ključan i još nedovoljno razjašnjen problem osnivanja Grubišnog Polja kao naselja u srednjovjekovlju te problem kontinuiteta ili diskontinuiteta njegove opstojnosti tijekom osmanlijske vladavine. Drugo poglavlje orijentirano je na vojnu povijest toga kraja kada Grubišnopoljci širom Europe ratuju za interese Austrijske Carevine, te se prikazuje njihov način života u vojnokrajiškim kućnim zadrugama, ali i općenito tadašnji gospodarski i svakodnevni život. Treće poglavlje nudi pregled modernizacije Grubišnog Polja kada se ono nakon ujedinjenja Varaždinske vojne krajine nađe u okvirima civilne Hrvatske, gdje i počinje njegova modernizacija kao naselja i nastajanje prve skupine malobrojne grubišnopoljske elite koja promišlja budući razvoj toga mjesta. U četvrtom se poglavlju prikazuju Grubišno Polje u prvoj jugoslavenskoj državi, tadašnji politički i društveni život Grubišnoga Polja te razvoj gospodarstva. Nepovoljne političke prilike, stranački život te međunacionalne napetosti između hrvatske i srpske zajednice, koje su činile većinu stanovništva toga kraja i mjesta, obilježili su njegov politički razvoj. Drugi svjetski rat tema je petog poglavlja, koje donosi osnivanje Nezavisne Države Hrvatske i prikaz torture koju je novouspostavljeni ustaški režim provodio nad srpskim stanovništvom i drugim neistomišljenicima, izgubljeni kompas dotada vladajuće garniture lokalnih ljudi Hrvatske seljačke stranke te postupni razvoj partizanskog pokreta u tom kraju koji se suprotstavio ustaškom poretku. U komunističkoj, kasnije socijalističkoj, Jugoslaviji grubišnopoljska komuna doživljava najveći gospodarski i modernizacijski napredak, kada se stvaraju i proširuju ključne gospodarske osnovice toga poljoprivrednog kraja. No, usprkos tomu, jednostranački komunistički sustav i dominacija srpskih kadrova na ključnim položajima u Općini Grubišno Polje revoltirala su hrvatsku zajednicu u naselju. U zadnjem poglavlju prikazuje se dramatičan raspad jugoslavenske države i komunističkog sustava koji je kulminirao pobunom grubišnopoljske srpske zajednice protiv novostvorene hrvatske države, što je dovelo do ratnog sukoba i srpskog poraza te iseljavanja gotovo kompletne srpske zajednice iz grubišnopoljskog kraja. Nakon tih iskustava Grubišno Polje u Republici Hrvatskoj, uz znatne teškoće i veliku gospodarsku stagnaciju, polako kreće prema novim vidicima i boljem socijalnom i gospodarskom standardu.

Tragovi vremena u djelima Mate Lovraka.


posebna izdanja

Mira Kolar-Dimitrijević (2012.), Tragovi vremena u djelima Mate Lovraka.

Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; Bjelovar: Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad. Knjiga 2. Str. 163

Sunakladnik: Izdavačka kuća Srednja Europa Zagreb

Recenzenti: akademik Miroslav Šicel, akademik Krešimir Nemec

Glavni i odgovorni urednik: Slobodan Kaštela

Urednik: Vladimir Strugar

Literatura i izvori. Kazalo imena.

 

O Mati Lovraku (1899.-1974.), autoru brojnih pripovijedaka i romana za djecu, pisali su mnogi hrvatski autori. Nastojali su opisati Lovrakovo književno stvaranje kao cjelovit opus ili pak pojedine teme ili tematska područja, a tim se nastojanjima pridružuje i ova knjiga autorice Mire Kolar-Dimitrijević, polazeći od spoznaje da na svako književno djelo, više ili manje, utječu obilježja određena vremena. Autorica proučava Lovrakova djela i pronalazi tragove društvenih, socijalnih, ekonomskih, političkih i odgojno-obrazovnih utjecaja na radnju pripovijedaka, romana, karakterizaciju likova, po(r)uku koju je Lovrak, kao učitelj i pedagog, uputio čitateljima, posebno mladima.

 

Dostupno: Digitalna zbirka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu http://www.nsk.hr/

Povijest Bjelovara: naseljavanje, vojna uprava, slobodni grad


posebna izdanja

Hrvoje Petrić; Željko Holjevac; Željko Karaula (2013.), Povijest Bjelovara: naseljavanje, vojna uprava, slobodni grad. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; Bjelovar: Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad. Knjiga 3. Str. 502

Recenzenti: akademik Nikša Stančić, akademik Franjo Šanjek

Glavni i odgovorni urednik: Slobodan Kaštela

Urednik: Vladimir Strugar

Summary. Kronologija. Kazalo imena.

 

Sadržaj knjige Povijest Bjelovara: od početaka naseljavanja do kraja Domovinskoga rata strukturiran je u tri međusobno povezane cjeline.

Hrvoje Petrić u prvoj cjelini pod nazivom Bjelovarsko područje do osnivanja Bjelovara (1756.) donosi podatke o naseljavanju prostora Bjelovara od prapovijesti te prikazuje taj proces. Opisuje političke i upravne promjene u srednjem vijeku, djelovanje katoličkih župa, stanje u gospodarstvu i naselja, posebno naselja Bjelovar i Beloblatje (Beloblaće) te kulturna zbivanja i znamenite osobe u doba humanizma, bjelovarski kraj u ranome novom vijeku i osmanska pustošenja. Važna je pozornost poklonjena postojanju i djelovanju Varaždinskoga generalata do 1756.

Željko Holjevac u cjelini Vojni grad Bjelovar u razdoblju od 1756. do 1871. opisuje nastanak Bjelovara kao vojnoga grada s važnim obilježjima kao što su Vojni komunitet i vojno stanovništvo. Bjelovar, osim što ima vojna obilježja, poprima i civilna/građanska obilježja, što znači da se događaju važne demografske promjene, stvaraju novi društveni odnosi, razvijaju gospodarstvo, školstvo, zdravstvo te kulturni i vjerski život.

U trećoj cjelini Željko Karaula prikazuje razdoblje od 1871. do kraja Domovinskoga rata (1995.) s posebnim osvrtom na razvojačenje Varaždinske krajine i politički, društveni, gospodarski, prosvjetni, zdravstveni, vjerski, kulturni i sportski život Bjelovara. Ističe se važnost utjecajnijih političkih stranaka, pojedinih ideologija i režima na gradski i županijski upravno-teritorijalni ustroj, promjene i razvoj sve do stvaranja samostalne Republike Hrvatske.

Autori su uspjeli već poznate spoznaje i činjenice sintetizirati i povezati u određenom kontekstu te ih obogatiti rezultatima novijih istraživanja, stoga je monografija u ovom trenutku aktualna i suvremena, pa može biti nezaobilazan temelj i poticaj za istraživanje novih povijesnih činjenica o Bjelovaru.

 

Dostupno: Digitalna zbirka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu http://www.nsk.hr/

Čitaonice u Grubišnom Polju: kulturni život Grubišnog Polja od razvojačenja 1871. do kraja Drugog svjetskog rata 1945


posebna izdanja

Ilija Pejić (2014.), Čitaonice u Grubišnom Polju: kulturni život Grubišnog Polja od razvojačenja 1871. do kraja Drugog svjetskog rata 1945.  Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; Bjelovar: Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad. Knjiga 4. Str. 126

Recenzenti: Akademik Ante Stamać, akademik Stjepan Damjanović

Glavni i odgovorni urednik:  Slobodan Kaštela

Urednik: Vladimir Strugar

Summary. Izvori i literatura. Kazalo imena.

 

Autor je nastojao rekonstruirati kulturne, prosvjetne, društvene, administrativno-političke te gospodarske okolnosti u kojima su nastale i djelovale čitaonice 80-ih i 90-ih godina 19. stoljeća u Grubišnom Polju koje su bile izraz težnje za slobodnijim građanskim društvom, naobrazbom, kulturom, druženjem, zabavom, ali i za političkim djelovanjem. Čitaonice, koliko god njihov rad u određenim vremenima bio skroman, pokazale su se kao žarišta kulture i doprinijele su izgradnji nacionalnog identiteta.

 

Dostupno: Digitalna zbirka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti  http://dizbi.hazu.hr/object/26267

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu http://www.nsk.hr/

Iz povijesti zdravstva Bjelovara


posebna izdanja

Dubravko Habek (2015.), Iz povijesti zdravstva Bjelovara. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; Bjelovar: Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad. Knjiga 5. Str. 404

Recenzenti: akademkinja Vida Demarin, prof. dr. sc. Željko Dugac

Glavni i odgovorni urednik: Slobodan Kaštela

Urednik: Vladimir Strugar

Summary. Bibliografija. Kazalo važnijih imena i pojmova.

 

Knjiga Iz povijesti zdravstva Bjelovara proširuje dosadašnje spoznaje o povijesti zdravstva ne samo Bjelovara nego i šireg bjelovarskog područja. Podaci pokazuju da se može s dosta sigurnosti govoriti da je prva vojna bolnica osnovana već 1760. kao i to da je 1782. u Bjelovaru djelovala bolnica namijenjena potrebama tadašnjeg Vojnog komuniteta i obje Varaždinske pukovnije.

Autor prikazuje stanje zdravstva i zdravstvene regulative u Habsburškoj Monarhiji, metode liječenja u 18. i 19. stoljeću,  utemeljenje prve bjelovarske bolnice, zatim djelovanje bjelovarskih ljekarnika i ljekarništvo, bjelovarskih primaljama i primaljstvo, bjelovarskog zubarstva i časnih sestara milosrdnica od 1884. godine. Prikazuje se ustrojstvo zdravstvene službe Varaždinske (bjelovarske) 16. pukovnije i vojnozdravstvena zbivanja u Bjelovaru tijekom I. svjetskog rata te djelovanje Županijske bolnice u Bjelovaru.

 

Dostupno: Digitalna zbirka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti  http://dizbi.hazu.hr/object/30088

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu http://www.nsk.hr/

Pregled bjelovarskog tiskarstva do 1940.: Bibliografija


posebna izdanja

Zorka Renić; Tina Gatalica (2016.), Pregled bjelovarskog tiskarstva do 1940.: Bibliografija.  Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; Bjelovar: Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad. Knjiga 6. Str. 257

Recenzenti: akademik Antun Dubravko Jelčić, akademik Goran Tribuson

Glavni i odgovorni urednik: Slobodan Kaštela

Urednik: Vladimir Strugar

Kratice knjižnica, arhiva, bibliografskih izvora i opće kratice. Uvod. Upute za čitanje Bibliografije. Bibliografija. Kazalo tiskara, autora, urednika, korporativnih tijela i političko-teritorijalnih jedinica, vlasnika i nakladnika časopisa, novina i stručno kazalo. Literatura.

 

Knjiga pridonosi sveobuhvatnom proučavanju nepravedno zapostavljenog tiskarstva u Bjelovaru te pruža pregled tiskarstva u Bjelovaru od prvih tiskanih publikacija sredinom 19. st. do 1940. godine. Bibliografija sadrži 420 bibliografskih jedinica: 371 knjiga te 48 novina i časopisa.

 

Dostupno: Digitalna zbirka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti  http://dizbi.hazu.hr/object/31855

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu http://www.nsk.hr/

Akademijin Zavod u Bjelovaru 2005. – 2015.: Prilozi za povijest


posebna izdanja

Slobodan Kaštela; Vladimir Strugar (2017.), Akademijin Zavod u Bjelovaru 2005. – 2015.: Prilozi za povijest.  Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; Bjelovar: Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad. Knjiga 7. Str. 208

Recenzenti: akademik Nikša Stančić, akademik Stjepan Damjanović

Glavni i odgovorni urednik: Akademik Franjo Šanjek

Predgovori. Uvod. Zaključak. Conclusion. Literatura. Prilozi. Kazalo imena i pojmova. Zahvale.

 

Autori prikazuju rezultate desetogodišnjeg rada i djelovanja Akademijinog Zavoda u Bjelovaru čiji su osnivači Grad Bjelovar i Bjelovarsko-bilogorska županija: osnivanje, održani znanstveni skupovi, nakladnička djelatnost, izložbe, Dani Ede Murtića, predavanja, književni susreti, predstavljanje izdanja Zavoda,  Dani otvorenih vrata, rad Znanstvenog vijeća, rad organizacijskih odbora, nagrade i priznanja, knjižnica Zavoda i dr.

 

Dostupno: Digitalna zbirka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti  http://dizbi.hazu.hr/object/37581

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu http://www.nsk.hr/

Rudolf Bićanić – intelektualac, ideolog, antifašist, ekonomist: Prilozi za biografiju


posebna izdanja

Željko Karaula (2018.), Rudolf Bićanić – intelektualac, ideolog, antifašist, ekonomist: Prilozi za biografiju. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; Bjelovar: Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad. Knjiga 8. Str. 140

Recenzenti: akademik Dragutin Feletar, akademik Gordan Družić

Glavni i odgovorni urednik: Slobodan Kaštela

Predgovor. Uvod. Zaključak. Conclusion. Bibliografija R. Bićanića. Literatura. Kazalo imena. O autoru.

 

Autor knjige donosi nam do sada nepoznate detalje iz privatnog, političkog i ekonomskog života hrvatskog političara, ekonomskog analitičara, profesora i velikog znanstvenika Rudolfa Bićanića, donosi nam prikaz hrvatske povijesti u prijelomnim vremenima, tijekom i poslije Drugog svjetskog rata. Knjiga sadrži Bićanićevu biografiju, dokumente interne i tajne komunikacije s Josipom Brozom Titom i bibliografiju koja Bićanića portretira kao političara i ekonomista.

 

Dostupno: Digitalna zbirka HAZU (http://dizbi.hazu.hr/): Pristup dokumentu trenutno je uskraćen zbog zaštite autorskih prava.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu http://www.nsk.hr/